U čemu je razlika između neuroze i psihoze?

Lepota i zdravlje

U čemu je razlika između neuroze i psihoze?

Neuroze i psihoze su dve različite grupe mentalnih poremećaja. Neuroze ne treba mešati sa psihozama, kod kojih se javlja gubitak dodira sa realnošću i deluzije (ukorenjena ubeđenja koja se ne menjaju).

Iako je ovakva podela dugo prisutna, u struci su česta neslaganja, prvo oko definicije neuroza i psihoza, a zatim oko razloga nastajanja, metoda za otkrivanje i njihovo lečenje.

Šta su neurouze?

Neuroze spadaju u red lakših psihičkih poremećaja, sa izraženim smetnjama u funkcionisanju ličnosti, koje često prate osećanja bespomoćnosti, jada, uzbuđenja, izmorenosti, očajanja, straha, beznađa…

U odnosu na psihoze, lakše je odrediti uzrok i vreme nastanka poremećaja. O neurozama govorimo kada, inače uobičajene pojave, počnu učestalo da se javljaju onda, kada realne okolnosti to ne opravdavaju.

Za neuroze su karakteristični: emocionalna nestabilnost, motoričke smetnje, smanjena sposobnost opažanja, pamćenja i koncentracije, a nekad udružene sa somatskim bolestima, mogu dovesti čak do poremećaja svesti i epilepsije.

Opada snalaženje osobe u određenim situacijama, trpe društveni odnosi, ali je retko ometena radna sposobnost ili obavljanje većine uobičajenih aktivnosti.

U neuroze se ubrajaju hipohondrija, depresija, histerija, različite fobije, opsesivno-kompulzivni poremećaji, tikovi, panični napadi, seksualne disfunkcije, posttraumatski stresni poremećaj, anksioznost, i drugo.

Panični napad

Panični napad je stanje intenzivnog, bezrazložnog straha, koji obuzima osobu, parališuć je i uključuje čitav niz psihičkih i telesnih manifestacija, kao što su jako lupanje srca, drhtavica, znojenje, gubitak vazduha, vrtoglavica, mučnina, ukočenost, potreba za mokrenjem…

Napad panike može da se pojavi iznenada, i za vreme, pre ili posle neke konkretne situacije. Sve to obično traje od 5 do 20 minuta, ali se posledice osećaju i nekoliko sati nakon odigranog napada.

Lečenje uključuje psihoterapiju, psihoaktivne lekove, i tehnike samopomoći. Od lekova se koriste benzodiazepini, lekovi koji efikasno uklanjaju simptome. Od pomoći su strategije samopomoći poput vežbi disanja i vizualizacije.

O uklanjanju ove vrste neuroze, potrebno je konsultovati se sa psihijatrom, psihologom ili odgovarajućim psihoterapeutom.

Šta su psihoze?

Kod psihoza je poremećen odnos sa realnošću, oboleli ne zna šta je stvarno a šta nije. Uključuje niz mentalnih poremećaja, čije lečenje obično zahteva duži vremenski period.

Sa ranim otkrivanjem, rastu šanse za oporavak i sprečavanje komplikacija. Ako se psihoze ne leče, postoji opasnost i za obolelog, i za ljude iz njegovog bliskog okruženja.

Teži znaci su senzorne halucinacije, priviđanja, buka i glasovi koje drugi ne čuju, zatim dezorijentisanost, katatonija, poremećaj mišljenja, govora, pokreta, teško koncentrisanje, učenje i pamćenje.

Postoji osećaj da svi gledaju ka osobi, svi joj se smeju, povlači se u sebe, zatvorena je za druge ljude, sumnjičava, neraspoložena, napeta, uznemirena…

U nekim slučajevima ima višak energije, hiperaktivna je, razvija uverenja da ima posebne sposobnosti, moći, znanja, talente, i ponaša se u skladu sa tim.

Kada govorimo o psihozama, većini prvo pada na pamet šizofreni poremećaji.

Šizofrenija

Šizofrenija je teška mentalna bolest, nastala zbog promena u funkciji nekih delova mozga. Nije česta pojava, i oko 1 odsto ljudi će u životu razviti sliku šizofrenije. Nastaju posledice u mišljenju, opažanju, ponašanju, sa širokim spektrom simptoma, od beznačajnih sve do ugrožavajućih po život.

Oboleli gubi svoju osobenost i identitet. Više nije ista osoba, i to stvara veliki šum u komunikaciji između nje i okoline.

Najvažniji simptomi su halucinacije, sumanute ideje, poremećaji mišljenja, gubitak volje, gubitak osećanja, povlačenje od okoline, i depresija.

U rehabilitaciji se koriste antipsihotici i psihoterapija, moguće je bolničko lečenje. Antipsihotici su lekovi koji uspešno, kod većine shizofrenih bolesnika, ublažavaju simptome bolesti ili ih potpuno uklanjaju. Iako su efikasni, bolesnici ih često izbegavaju zbog nuspojava, a to su poremećaj motorike, grčevi, nemogućnost stajanja na jednom mestu, prelazak sa noge na nogu. Sastavni deo lečenja je psihoterapija.

O ovim i sličnim temama saznajte više na Stetoskopu, najvećem medicinskom portalu u regionu, gde lekarima možete besplatno postaviti pitanja i zakazati pregled.

Autor: Miloš Đošić

Kliknite da komentarišete

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ostalo u Lepota i zdravlje

Popularno

To Top