RAZBIJAMO MITOVE O HRANI

pixabay.com

Lepota i zdravlje

RAZBIJAMO MITOVE O HRANI

Da li vitaminom C možete sprečiti prehladu, da li je uvek sveže povrće zdravije od kuvanog, da li noćni obroci dovode do gojenja, da li je zasita šargarepa dobra za vid…

Ovo su samo neka od pitanja koja muče savremenog čoveka decenijama unazad. Odgovori na njih će vas možda iznenaditi, jer nije sve onako kao što su nas savetovali i učili.

1. Pomorandže najbolji izvor vitamina C

Jagode zapravo sadrže više vitamina C (57mg/100g u odnosu na 42mg/100). Samo sedam jagoda vam daje dnevno preporučenu dozu vitamina C koji inače doprinosi normalnom funkcionisanju imunološkog sitsema.

2. Kuvanje voća i povrća smanjuje njegovu hgranljivu vrednost

Kuvanje uništava neke vitamine osetljive na toplotu kao što u folati i vitamin C. Međutim u nekim slučajevima, kuvanjem se zapravo oslobađaju dobre stvari iz namirnica.

Paradajz

Paradajz u sebi sadrži hemijsku komponentu koja se zove likopen, a koja se smatra antioksidansom. Kuvanje paradajza sa maslinovim uljem 15-30 minuta povećava sadržaj likopena, pa nutricionisti preporučuju da od paradajza pripremite sos za testeninu, ribu ili piletinu.

Šargarepa

Kuvanje šargarepe zvuči pomalo nepotrebno, budući da je ovo povrće odlično i

sirovo, međutim kuvanje u vrućoj vodi otpušta antioksidanse zahvaljujući kojima se sačuva više karotenoida i vitamina C. Karotenoid pomaže u zaštiti tela od slobodnih radikala, pa je odličan za vaše zdravlje. Šargarepu možete i da ispečete i prelijete sa malo meda i javorovog sirupa.

Kupus

Kupus je bogat hranljivim materijama kako god ga konzumiramo, ali kuvanje kupusa povećava sadržaj gvožđa. Iako kupus sadrži istu količinu kalcijuma i sirov i skuvan, kako biste povećali količinu kalcijuma koje vaše telo zaista apsorbuje, možete da ga koristite sa ostalim namirnicama koje su bogate kalcijumom. Na primer, možete da napravite picu sa rikota sirom i prekrijete je sa malo kupusa.

Breskve

Breskve iz konzerve možda će vas na trenutak vratiti u detinjstvo, međutim tokom procesa konzervacije breskve se kuvaju, što u potpunosti izvlači njihove hranljive vrednosti. U konzervisanoj varijanti, vitamin C se sačuva i do 2 godine dok u frižideru ili na kuhinjskom šanku s vremenom gubi svoju snagu. Takođe, breskve iz konzerve sadrže i do 10 puta više folne kiseline, čiji nedostatak u organizmu može da dovede do anemije.

3. Od previše voća propadaju zubi.

Voće sa visokim udelom kiseline može oštetiti gleđ zuba ako se previše jede. Ali šećer u većini plodova voća neće vam oštetiti zube.

4. Kada jedete celer sagorevate više kalorija nego što unosite

Zapravo ne postoji hrana sa negativnim kalorijama. Iako celer ima nisku kalorijsku vrednost, visoku gustinu vode i mnogo vlakana, vaše telo i dalje ne koristi onoliko kalorija da ga preradi koliko ima u samom celeru.

5. Organsko voće je najzdravije

Postoji zanemarljiva nutritivna razlika između organskog i neorganskog voća.

6. Pijenje voćnog soka jednako je hranljivo kao i konzumiranje celog voća

Ceo plod voća sadrži vitalna vlakna i hranljive sastojke koji se uklanjaju kada se plod iscedi i pretvori u sok.

7. Sveže i sušeno voće su jednaki u nutritijentima

Toplota koja se koristi u sušenju voća može smanjiti količinu hranljivih sastojaka osetljivih na toplotu poput vitamina C. Međutim jedan komad sušenog voća sadrži slične nutritijente kao i sveže voće, samo u manjim porcijama.

8. Potrebno je sedam godina za varenje žvakaće gume

Iako vaš želudac ne vari žvakaću gumu na isti način kao i ostale namirnice, ona ipak prolazi kroz vaš sistem na isti način kao i ostale namirnice.

9. Voće ne bi trebalo jesti posle 14 časova

Voće je zdravo u bilo koje doba dana

10. Voće treba jesti samo na prazan stomak

Nema naučnih dokaza

11. Vitamin C za sprečavanje prehlade.

Vitamin C je hranljiva stvar koju vaše telo koristi za održavanje kostiju, mišića i krvnih sudova. Ljudska tela ne proizvode vitamin C, ali uvek ga možete dobiti kroz hranu često iz agruma, bobica i zelenog povrća. Iako se vitamin C često smatra efikasnim u sprečavanju prehlada i nezaobilazan je stastojak raznih dodataka za jačanje imuniteta, istraživači smatraju da nema koristi da vitamin C koristite za skraćivanje ili sprečavanje prehlade.

12. Šargarepa za bolji vid

Mit da konzumiranje šargarepe poboljšava vaš vid nastao iz propagande Drugog svetskog rata. Tokom bitke za Britaniju, britanske kraljevske vazduhoplovne snage tvrdile su da su njeni elitni piloti bili u stanju da noću sruše nemačke bombe jer stalni unos šargarepe poboljšava njihov noćni vid. U stvari, piloti RAF-a lako su mogli locirati neprijateljske letelice u mraku, jer su koristili radar, koji je od Nemaca čuvan u tajnosti. Propaganda je bila takav uspeh, da ljudi i danas veruju u nju.

13. Malo alkohola uveče za bolji san

Praksa da se popije malo alkoholno piće pre spavanja kako bi se spavalo čvrsto postoji vekovima. Međutim, studija u kojoj je učestvovalo 500 ljudi pokazuje da vam piće pre spavanja pomaže da brže zaspite, ali na kraju vam može upropastiti san. Oni učesnici koji su pili, bez obzira na količinu, brže su zaspali i proveli više vremena u dubokom snu tokom prve polovine noći. Međutim, kako je noć napredovala i alkohol počeo da deluje, oni su se češće budili, doživljavajući pojačan poremećaj sna.

14. Morska so zdravija od kuhinjske

Kad bi isparila voda iz okeana ili slanih jezera, dobili biste morsku so koja se obično podvrgava malo preradi i ostavlja iza sebe neke minerale koji dodaju boju i ukus. Kuhinjska so, s druge strane, vadi se iz podzemnih ležišta soli i zatim se visoko rafinira, kako bi se lakše koristila u kuvanju. U pogledu hranjive vrednosti, nema velike razlike između to dvoje. Prema težini, oni sadrže isti procenat natrijuma. Ne morate prelaziti na morsku so da biste povećali minerale koji se lako mogu dobiti iz druge hrane.

15. Jedenje kasno dovodi do gojenja

Deo saveta za dijetu „ne jedi posle ponoći“ postoji već duže vreme već. Ali kalorija je kalorija, koja ne može reći vreme i ne dodaje višak kilograma samo da bi vas kaznila zbog ponoćnog obroka. Vaše telo sagoreva kalorije 24/7, čak i kada spavate, pa je poželjno da večerate nekoliko sati pre spavanja kako biste organizmu omogućili da svari hranu i da joj postane najmanji obrok u danu. Ukupna količina kalorija koju konzumirate je važna više nego kada ih pojedete. Svaka dodatna kalorija iznad one količine koja vam je potrebna može završiti u vašem telu kao salo bez obzira da li se radi o jutarnjoj poslastici ili ponoćnoj užini.

Kurir.rs

Kliknite da komentarišete

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ostalo u Lepota i zdravlje

Popularno

To Top