PSIHIJATAR O SLUČAJU ANE VOLŠ I KAKO SE POSTAJE SOCIOPATA

Printscreen/Instagram

Kuća i porodica

PSIHIJATAR O SLUČAJU ANE VOLŠ I KAKO SE POSTAJE SOCIOPATA

Profesor dr Vladimir Diligenski govorio je o slučaju , Ane Volš, a objasnio je po kojim osobinama možemo da prepoznamo sociopate.

Danima unazad region i svet potresa slučaj nestale Srpkinje Ane Volš o kojem su isplivali brojni jezivi detalji na površinu, piše RTS. Ana je nestala u Americi, gde već godinama unazad živi sa mužem i troje dece, a upravo je njen suprug Brajan Volš jedini osumnjičeni.

Ispostavilo se da se Brajan dugo borio sa psihičkim problemima, a prema rećima psihijatra kod kojeg je odlazio postavljena mu je dijagnoza sociopate.

Prema rečima profesora dr Vladimira Diligenskog važno je da umemo da prepoznamo poremećaj ličnosti, ali i da je najbolje da ne reagujemo na takve osobe, već da je jednostavno sklonimo.

„Kažu da ih je procentualno negde oko jedan posto, međutim ja lično mislim da ih ima ipak malo više, čak i do deset posto ima te psihopatske crte“, rekao je dr Diligenski, i objasnio da postoje različiti stepeni psihopatije, od vrlo izraženih, preko srednjeg stepena, pa do nižeg. Takođe navodi da granični slučaj sadrži elemente psihopatskog ponašanja, povremeno psihotično, a povremeno normalno ponašanje.

„Teško ih je prepoznati, pogotovu na samom početku neke veze, i da neko odmah kaže – da to je to. Za sociopate je karakteristično da se oni zaista odmah prepoznaju jer su bez kontrole impulsa i prave nezgodne poteze i najčešće – brzo i često završavaju u zatvoru“, priča profesor Diligenski.

Ono što sociopate razlikuje od psihopata je manjak emocija, naglašava profesor.

„Psihopate su u manipulacijama, imaju jako dobru manipulativnu igru, oni koji su mu od koristi, sa njima se druže, pokušavaju da izvuku maksimum, a kada im ne treba, bez emocija ih odbacuju i vrlo su uspešni i ukoliko su inteligentni, a najčešće jesu, oni se jako dugo održavaju bez prepoznavanja. Međutim, među serijskim ubicama na primer, najveći broj je psihopata“, kaže je profesor, pa dodaje:

Kad dođu u kritičnu situaciju, pokušavaju da to na neki način prikriju ili, još gore, da ne podnose neku provokaciju, automatski ulaze u depresiju i moguć je suicid“, objašnjava profesor Diligenski.

Profesor takođe navodi da se sociopate lako prepoznaju, a da je njihovo kontrilisanje veoma teško.

„Imaju neke emocije, naprave neke veze ako je to, ovaj Volš to umeo, međutim, te veze su vrlo šljampave, nikakve i prepoznatljive. Da li je ova žena znala ili prepoznala, to mi možemo zaista da nagađamo. Možda i nije. Možda je ovo bila neka mešovita, psihopatsko-sociopatska ličnost pa je onda bilo teško prepoznatljivo“, kaže doktor.

Kako dalje objašnjava postoji veliki broj mešovitih poremećaja ličnosti, što umnogome može da oteža njihovo prepoznavanje kao i adekvatno lečenje koje treba započeti blagovremeno.

Naši stari profesori su tvrdili da najbolji lek jeste zatvor za sociopate, najbolje rezultate daje, ali je to zaista neka herojska terapija gde vi treba mnogo da uložite da se nešto promeni, a drugo – kod psihopate vi ne možete da popravite emocije kojih nema. Apsolutno im je svejedno da li će nekome da nanesu zlo i nemaju osećaj krivice“, rekao je gost Jutarnjeg programa.

„Teško je reći da postoji neki pomak u terapijskom smislu. Da se to nešto mnogo bolje leči, zaista su to herojski slučajevi. Lekovi se koriste, imamo lekove koji su bolji i preporučuju se za poremećaje ličnosti ali većina lekova ne deluje. Neki od antidepresiva su preporučeni“, nastavlja dr Diligenski.

Kaže da sociopate biraju određeni tip ljudi kojima će se približiti, ali da ne ostvaruju prave veze već su njihove relacije u smislu emocija veoma „tanke“.

Šefovi bandi su sociopate, koji manipulišu, rade sve što im padne na pamet, naređuju raznorazne stvari, dok psihopate povremeno izvšavaju to, jer su inteligentniji, spretniji i dugo ne budu privedeni pravdi. Iz tih razloga vi serijske ubice ne možete tako lako da uhvatite“, kaže on.

Govoreći o partnerskim odnosima kod sociopata, poput Brajana Volša koji je takvu dijagnozu imao, dr Diligenski ističe da su „žene u stanju mnogo da trpe“.

„Vi kad vidite takve brakove, vidi se manipulacija. Sociopate su maltretirane osobe u ranom detinjstvu, vrlo često su preživljavali batine, imali neadekvatne roditelje… To se na neki način može lakše videti, tako da je verovatno i Ana Volš mogla da pretpostavi da tu nešto nije u redu, međutim žene iz razloga braka i dece pogotovu, trpe sve i svašta i svakojake torture“, ističe profesor.

Ana Volš je jednom priliko istakla da je „on u svojoj porodici naučio da laže i da se skriva“, kada je svedočila na sudu zbog suprugovih malverzacija sa falsifikovanim slikama. To je mnoge navelo da se zapitaju da li se sociopata rađa, ili se postaje zbog određenih životnih okolnosti.

„Danas sve više ljudi smatra da genetika nije primarna i govori se o epigenetici. Napravljeni su eksperimenti da porodice, gde su i otac i majka psihopate, ako se njihovo dete usvoji u neku visokointelektualnu porodicu, dete ne pokazuje nikakve znake psihopatije. Znači tu govorimo o okruženju koje formira takvu ličnost, znači potrebno je okruženje tih sličnih u ranom detinjstvu, da se druže, i nastaje sociopatska družina, na kraju krajeva tu su i neke vrste bandi koje se organizuju baš iz tih struktura“, kaže dr Diligenski, i dodaje da i na visokim položajima ima inteligentnih sociopata koji se bave manipulacijama.

Kada neko pokuša da napusti sociopatu, dolazi do pretnji, često i fizičkog obračuna, što osobu koja želi da ode dovodi u stanje straha i počne da se nalazi u začaranom krugu njegovih manipulacija.

Kada je reč o tome – kako se ponašati kada se nađemo u društvu sociopate, profesor Diligenski kaže da će njega odbiti naše nereagovanje, posle čega valja – skloniti se.

Kod psihopate je teže izvesti izbegavanje, posebno ako su u pitanju na primer kolege na poslu, koji imaju sociopatsku strukturu ličnosti. Profesor Diligenski s tim u vezi kaže da ih „ima dosta“ i da su neretki otkazi zbog problema koji mogu da nastanu.

S druge strane, sociopate mogu ostvariti emotivnu vezu. Odnos sociopate prema deci je, navodi profesor, tanak ili nikakav, obično sličan onom kakav je bio odnos sociopate sa roditeljima. Emotivne veze im se uglavnom na kraju – raspadnu.

„Oni obično nude sve i svašta, obećavaju, raznim poklonima, vode vas na skupa putovanja, vama to imponuje i onda kada otkrijete da iza toga stoji sve i svašta, pa je najpametnije što pre se povući“, zaključuje profesor.

Stil

Nastavi čitanje
Pročitajte i...
Kliknite da komentarišete

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ostalo u Kuća i porodica

Popularno

To Top