“Sve stvari na svetu imaju svoju svrhu” – Mudrosti starih Indijanaca

pixabay.com

Lifestyle

“Sve stvari na svetu imaju svoju svrhu” – Mudrosti starih Indijanaca

O životu
Sve stvari na svetu imaju svoju svrhu, svaka bolest i biljka koja je leči i svaki čovek sa svojim pozivom. Ovo je indijanska teorija postojanja. – Žalosni Golub, Salish (1888-1936)

Šta je život? To je treptaj svica u noći. To je dah bufala na zimskoj hladnoći. To je mala senka koja juri preko trave i nestaje u zalasku sunca. – Crno stopalo

Sve na svetu je u paru. U našim mislima mi smo dvoje, dobri i zli. Svojim očima vidimo dvoje, ono što je lepo, i ono što je ružno. Imamo desnu ruku koja udara i čini zlo, i levu koja je bliže srcu, punu dobrote. Jedna noga može nas voditi lošim putem, a druga dobrim. Dakle, sve na svetu je u paru. – Eagle

Sve što Indijanac radi je u krugu, a to je zato što snaga sveta uvek deluje u krugovima, i sve pokušava biti okruglo. Nebo je okruglo, čuo sam da je i Zemlja okrugla, a takve su i sve zvezde. Vetar, kad je najmoćniji, vitla. Ptice grade gnezda u krugovima, jer njihova je vera ista kao i naša. Čak i godišnja doba u svojoj izmeni čine veliki krug i uvek se ponovo vraćaju tamo gde su bila. Čovekov život je krug od detinjstva do detinjstva. I tako je u svemu u čemu se kreće snaga. – Crni Los, Oglala Sioux

O zemlji
Moramo zaštititi šume za našu decu, unuke i decu koja će se tek roditi. Moramo zaštititi šume za one koji ne mogu govoriti za sebe, za ptice, životinje, ribe i drveće. – Qwatsinas

Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s tobom, i poznavaćete jedni druge. Ako ne razgovaraš s njima, nećeš ih poznavati. Ono što ne poznaješ, to te plaši. Kad se neko boji, on uništava. – Poglavica Dan George

U srcima svih nas postoji skrivena cesta kojom se retko putuje, a koja vodi do nepoznatog, tajnog mesta. Stari su ljudi zaista voleli Zemlju i na njoj su sedili i počivali s osećajem da su blizu majčinske snage. Svoje su šatore gradili na Zemlji, a svoje žrtvenike od Zemlje. Zemlja je umirivala, jačala, pročišćavala i lečila. Zbog toga stari Indijanac još uvek sedi na Zemlji, ne ustaje i ne odvaja se od njenih snaga koje život daju. Za njega sediti ili ležati na Zemlji znači moći razmišljati dublje i osećati snažnije. On može jasnije proniknuti u tajne života i doći u bliži odnos sa životom oko sebe. – Poglavica Medved Koji Stoji, Oglala Sioux

Veliki Duh je u svim stvarima, on je u zraku koji dišemo. Veliki Duh je naš otac, a zemlja je naša majka. Ona nas hrani, i sve što stavimo u nju ona nam vraća. – Veliki Grom

Indijanci vide dva puta s kojima se suočava beli čovek kao put tehnologije i put duhovnosti. Mi osećamo da put tehnologije vodi moderno društvo ranjenoj i sprženoj Zemlji. Može li biti da put tehnologije predstavlja žurbu u uništenje, dok put duhovnosti predstavlja sporiji put kojim su Indijanci putovali i koji sada ponovo traže? Zemlja nije spržena na tim tragovima. Trava tamo još uvek raste. – AP William Commanda, Kanada

Bele ljude nikad nije bilo briga ni za zemlju, ni za jelena, ni za medveda. Kad mi Indijanci ubijamo zbog mesa, pojedemo sve. Kad vadimo korenje, pravimo male rupe. Kad gradimo kuće, radimo male rupe. Mi istresamo s drveća žirove i češere. Mi ne sečemo živo drveće. Koristimo samo suvo drvo. A belci razaraju tlo, seku drveće, ubijaju sve… Drvo kaže: ‘Nemoj. Boli me. Nemoj me ozlediti.’ A oni ga saseku i razrežu. Zbog toga ih Duh zemlje mrzi. – Wintu

Ponašajte se dobro prema Zemlji, ona vam nije dana od vaših roditelja, nego je posuđena od vaše dece. Ne nasleđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše dece. – Stara indijanska poslovica

O darivanju
Naše je verovanje da je ljubav prema posedovanju slabost koju treba nadvladati. Ona privlači materijalni deo, a ako joj se dozvoli, s vremenom će poremetiti čovekovu duhovnu ravnotežu. Zbog toga deca zarana moraju naučiti lepotu darivanja. Treba ih učiti da daju ono što najviše vole kako bi mogla osetiti radost davanja. – Ohiyesa, Wahpeton Santee Sioux

Jednom sam bio u Victoriji i video sam veoma veliku kuću. Rekli su mi da je to banka i da beli ljudi tu stavljaju svoj novac na čuvanje i da vremenom dobijaju korist. Mi Indijanci nemamo takve banke, ali kada imamo mnogo novca ili pokrivača, mi ih dajemo drugim Indijancima, i s vremenom to im donosi korist i naša srca se osećaju dobro. Naš način davanja je naša banka. – Poglavica Maquinna, Nootka

Mudra priča za kraj
Nekada davno je stari Cherokee svome unuku ispričao jednu životnu istinu:

“U nutrini svakog čoveka se vodi bitka, kao borba između dva vuka, u nutrini svakoga od nas. Jedan vuk predstavlja zlo: predstavlja bes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivnju, greh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam… Drugi vuk predstavlja dobro: predstavlja ono što pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdačnost, darežljivost, istinu, saosećanje i veru.”

Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vredno usmeri u dubinu dedovih reči te ga zapita: “Koji vuk na kraju pobedi?”

Stari Cherokee odgovori sa smeškom na svojem starom licu: “Pobeđuje uvek onaj kojega hraniš…”
Izvor: T portal/atma.hr

Kliknite da komentarišete

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ostalo u Lifestyle

Popularno

To Top