Ljubav i seks
Gde se inat useli, ljubav pakuje kofere
Šta se dešava kada se prkos umeša u partnerski odnos? To je pokazatelj nedostatka samopouzdanja, straha od bliskosti, nemogućnosti kontrole nad sobom i određenom situacijom
VOLIM ga, ali baš neću to da mu kažem. Dokazaću sebi da mogu da ga imam. Ako danas ne bude htela da izađemo, neću je više ni zvati. Videće ona kada se smuvam sa njenom drugaricom. Ukoliko me bude pozvao na kafu, slagaću da sam zauzeta…
Tako to zvuči kada se u ljubav umeša inat. Izgovaraju se, sebi u brk ili glasno da svi čuju, rečenice bez prizvuka nežnosti. Utišanih romantičnih tonova. Ugašene iskrenosti. I baš kao što je inat u svemu najgori zanat, tako je i siguran atak na čistoću emocija. Negacija zrelosti. Koliko on može da nam „zabiberi“ ljubav i da nas od nje udalji? Bojana Kučinar, psiholog i psihoterapeut, kaže da je inat možda jedan od njenih najgorih neprijatelja.
– Zapravo, tamo gde on vlada, ona ne postoji – smatra sagovornica „Života plus“. – Zrela ljubav podrazumeva uzajamnost, stvaralaštvo, kreativnost, preduzimanje inicijative. U njoj oba partnera rastu, razvijaju se. A to je upravo ono što je suprotno inatu koji ništa od navedenog ne pokreće. Kada on vlada, stagnira se u odnosu, a inat postaje sam sebi cilj. On znači suprotstavljanje i dokazivanje.
Sami sebi štetimo
Kada sa nekim uđemo u vezu samo iz inata – da bismo sebi dokazali da tu osobu možemo da imamo, da bismo to isto dokazali drugima ili da bismo se „osvetili“ samoći i nekoj drugoj osobi, šta uopšte može da se „rodi“ iz takvog odnosa? U startu smo posegnuli za teškim oblikom manipulacije, a to znači da smo se svesno odrekli iskrenosti. Ponekad se tešimo da baš tako moramo, da bi nam posle bilo bolje. Ali istraživanja pokazuju da su takve računice mahom pogrešne.
– Inat ponekad može da bude pozitivan, u smislu da istrajavamo u nečemu da bismo sebi dokazali da smo sposobni i uspešni. To može pozitivno da utiče na samopouzdanje i sliku o nama. Tako se, na primer, možemo zainatiti da nekog zavedemo, osvojimo onog koga percipiramo kao nekog ko po našim kriterijumima ima veću vrednost od nas. Ako u tome uspemo, može da nam se podigne nivo samopouzdanja, ali je pitanje kako će se dalje razvijati taj odnos. Jer ukoliko smo u vezu stupili iz motiva da osvojimo neki „trofej“ i dokažemo sebi ili drugima da to možemo, već smo ispunili cilj i logično je da pokažemo manjak interesovanja za dalji odnos. Isto kada zbog nemogućnosti tolerisanja samoće, samo iz inata uđemo u emotivnu vezu sa bilo kim. Ona nam ništa plodonosno neće doneti i njeno trajanje je pod znakom pitanja ukoliko usput ne razvijemo sposobnost za uzajamnost – objašnjava psiholog.
Ako se partneru uporno inatimo iz ko zna kog razloga, odbijajući da se vidimo sa njim, da neke stvari radimo zajedno ili razgovaramo na određene teme, prilično je logično da se zapravo inatimo isključivo na sopstvenu štetu. I da tako režiramo situaciju u kojoj ćemo, pre svega, sami sebi uskratiti mnoge lepote.
– Inaćenje je uvek na našu sopstvenu štetu. I zato bi bilo dobro videti kada i u kojim situacijama se inatimo, jer iza toga mogu da se kriju određeni strahovi, manjak samopouzdanja, bolna iskustva… Nešto čega uglavnom nismo ni svesni. Recimo, izbegavanjem zajedničkih aktivnosti i kontakta, možemo da se inatimo partneru, ali iza takvog ponašanja se zapravo često krije strah od intimnosti ili manjak samopouzdanja. Niko ne voli inadžije, jer inat zatvara mogućnost iskrene komunikacije. Osoba postaje odbojna za druge. Takvo ponašanje nas sprečava da malo dublje sagledamo sebe i povežemo se sa stvarnim osećanjima. Inat samo može da nas koči u razvoju, a često imamo i lažnu sliku da smo nešto značajno postigli inaćenjem, a zapravo stagniramo – navodi sagovornica.
Uzrok i posledica preljube
Istraživanja pokazuju da inat nije redak okidač za prevaru. I da se dešava upravo kao odgovor na nju, pa je tako neverstvo partnera uzrok za preljubu druge strane.
– Inat može da se javi usled emotivne povrede. Ako nismo u stanju da se nosimo sa tim, onda kao lakši način izaberemo inaćenje i pokušamo da onome ko nas je povredio vratimo povredom. Tako se može desiti da zbog partnerove prevare počnemo i mi da varamo, kako bismo bili 1:1. Dešava se i da smo pretrpeli povredu koja se tiče, recimo, naše seksualnosti, ili se osećamo iznevereno, pa kako bismo mu vratili, odaberemo da ga povredimo prevarom. Osim što tako želimo da naškodimo partneru zbog sopstvene povređenosti, nastojimo i da povratimo poljuljano samopouzdanje – objašnjava psiholog.
Čak i laički gledano, jasno nam je da se iza prkošenja ne krije ništa pohvalno. Da ono „zvoni“ kao upozorenje o nesigurnosti, nezrelosti, nemogućnosti kontrole nad sobom i određenom situacijom…
– Inat je dobar pokazatelj nezrelosti, ali je i sastavni deo našeg razvoja. Javlja se u ranom uzrastu, a ako istrajava i u zreloj dobi, može da bude pokazatelj da smo zaglavljeni u određenoj razvojnoj fazi i da je naše ponašanje detinjasto – upozorava Bojana Kučinar.
I zato je dobro da ga uklonimo iz „lične karte“. Da se osvestimo zašto nas „provocira“ i da mu kažemo odlučno „ne“. Jesmo li kadri za to? Na koji način možemo da se „obuzdamo“ kada krenemo da se inatimo? Kako da se, ipak, ne zainatimo?
– Pre njega se uglavnom javi neka neprijatna emocija – ljutnja, bes, zavist, ljubomora, a mi nastojimo da se njima ne bavimo. Zato bi bilo dobro da, kada osetimo inat u sebi, zastanemo i osvestimo osećanje koje se pre toga javilo i onda potražimo odgovor zašto se tako osećamo. To može da nas odvrati od inaćenja i usmeri ka drugačijem načinu rešavanja problema. Trebalo bi da imamo na umu da je inat gotovo uvek na našu štetu, te bi bilo dobro da kada mu pokleknemo, razmislimo koliko gubimo, a šta zaista dobijamo takvim ponašanjem – savetuje sagovornica.
EGOIZAM I NEZRELOST
NA jednom domaćem forumu se povela rasprava na temu: „Zašto ljudi teraju inat i kako se sa tim nositi?“ a odgovori su bili raznoliki:
l Muškarci se inate da bi dokazali da su dominantni. Ili iz sujete. Ponekad to rade da bi kaznili partnerku: „Kada vidim da imam posla sa takvima, i ja se zainatim, pa dokle ko izdrži“.
l To je, zaista, klinački fazon. Kada su u pitanju neke sitnice, ume da bude simpatično, ali ne i kada se radi o velikim stvarima. Od takvog partnera treba bežati.
l „Mom bivšem je to bio ‘ego trip+. On tera inat, ja se zbog toga kidam i pokušavam da se ponašam normalno, ali ne ide. Onda se samo povučem i pustim ga da shvati koliko greši“.
l To je nezrelo i egoistično ponašanje u kojem obe strane gube: „Nikada ne bih mogao da budem u vezi sa takvom osobom“.
Izvor: Novosti
You must be logged in to post a comment Login